Zrenjanin: Obeleženo 85 godina od deportacije Jevreja
Komemoracija povodom 85. godišnjice deportacije Jevreja iz Zrenjanina i Banata održana je 18. avgusta na Memorijalnom jevrejskom groblju u Zrenjaninu.
Komemoracija povodom 85. godišnjice deportacije Jevreja iz Zrenjanina i Banata održana je 18. avgusta na Memorijalnom jevrejskom groblju u Zrenjaninu.
Sa beogradskog aerodroma “Nikola Tesla” uz državne počasti ispraćeni su posmrtni ostaci predaka Teodora Hercla, osnivača modernog cionističkog pokreta. Nakon ekshumacije u Beogradu, biće preneti u Izrael, gde će ponovo biti sahranjeni u Jerusalimu. Ceremonija je ocenjena kao čin od istorijskog značaja, koji potvrđuje dugogodišnje prijateljske odnose Srbije i Izraela.
U Subotičkoj sinagogi održan je komemorativni skup povodom 82. godišnjice deportacije Jevreja iz Subotice i okoline u nacističke logore smrti. Okupljeni su odali poštu stradalima i poslali poruku da sećanje na žrtve Holokausta mora ostati trajna opomena budućim generacijama. Komemorativni skup okupio je predstavnike Jevrejske zajednice, Grada Subotice, verskih institucija i građane koji su odali poštu žrtvama Holokausta.
Komemorativnim skupom održanim kod spomen-obeležja „Davidova zvezda“ u Jevrejskoj ulici Pirot je obeležio 83. godišnjicu deportacije i stradanja pirotskih Jevreja. Komemorativnim skupom, polaganjem cveća i venaca i javnim časom iz istorije, obeležena je godišnjica jednog od najtragičnijih događaja u istoriji grada.
Prikaz svih prigodnih manifestacija koje su se održale u našem glavnom gradu – Beogradu, a povodom 27. januara – Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta. Svaka od njih zaslužuje ovaj osvrt!
Državna ceremonija povodom Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta, održana je juče na Dunavskom keju u Beogradu kod Spomenika “Menora u plamenu”. Na ovaj dan, pre 81 godinu oslobođen je logor Aušvic-fabrika smrti, simbol Holokausta i stradanja nevinih ljudi. Među 30 miliona stradalih civila u Drugom svetskom ratu šest miliona su žrtve Holokausta.
Polaganjem venaca na spomenik Porodica, na Keju žrtava racije u Novom Sadu obeležena je 84. godišnjica Pogroma u Novosadskoj raciji.
U Memorijalnom kompleksu „12. februar“ u Nišu obeležena je 84. godišnjica proboja nacističkog koncentracionog logora na Crvenom krstu, jednog od najznačajnijih događaja iz istorije grada i Drugog svetskog rata.
Nizom prigodnih svečanosti u Rumi je obelezena 81. godišnjica oslobođenja grada u Drugom svetskom ratu — dan kada je 27. oktobra 1944. godine Ruma, zajedno sa jedinicama Narodnooslobodilačke vojske i Crvene armije, konačno dočekala slobodu.
U ponedeljak, 13. oktobra 2025. godine, u 11.00 časova, kod Spomen-obeležja Zasavica II održana je komemoracija povodom 84 godine od stradanja Jevreja, Roma i Srba, koji su streljani u ovom sremskom selu tokom Drugog svetskog rata.
Komemoracija povodom 84. godišnjice deportacije Jevreja iz Zrenjanina i Banata održana je na Memorijalnom jevrejskom groblju u Zrenjaninu.
Tribinom „Kultura sećanja u Vojvodini“ 20. jula u selu Laćarak, kraj Sremske Mitrovice, obeležena je godišnjica i sećanje na prvi masovni odlazak meštana u partizane 1942. godine.
Na današnji dan 1944. godine, više od 4.000 subotičkih Jevreja deportovano je u tranzitne logore, a potom u Aušvic i druge koncentracione logore i „fabrike smrti” širom Evrope. Tim povodom, održana je komemoracija u Sinagogi i polaganje venaca na spomenik stradalima u Holokaustu.
U Svečanoj sali Srpske akademije nauka i umetnosti, 24. aprila 2025. godine, održana je svečana akademija posvećena obeležavanju 80 godina od proboja logora Jasenovac – jednog od najstrašnijih simbola stradanja srpskog naroda tokom Drugog svetskog rata. Ujedno je obeleženo i osam decenija od pobede nad fašizmom, kao i osnivanje Ujedinjenih nacija, organizacije čije su temelje postavili upravo užasi koje su takvi logori ostavili iza sebe.
U novosadskoj Sinagogi obeležena je 81. godišnjica od deportacije novosadskih Jevreja u koncentracioni logor Aušvic.
Dan sećanja na žrtve Holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu obeležen je u utorak, 22. aprila, u 11 časova, u Spomen-parku „Jajinci“ u Beogradu. Tom prilikom, vence na spomenik su položili predstavnici Grada Beograda, Gradske opštine Voždovac, Muzeja žrtava genocida, Memorijalnog centra “Staro sajmište” Saveza jevrejskih opština, Nacionalnog saveta Romske nacionalne manjine, Udruženja građana za negovanje antifašističkih tradicija i diplomatskog kora u Srbiji. Ispred Saveza jevrejskih opština Srbije venac je položio David Montijas, predsednik Jevrejske opštine Pančevo.
Komemorativnim skupom, polaganjem venaca i jasnim porukama protiv mržnje i antisemitizma, Pirot je obeležio 82. godišnjicu deportacije i stradanja pirotskih Jevreja. Događaju su prisustvovali ambasadorka Izraela, predstavnici jevrejskih opština i Saveza jevrejskih opština Srbije, gradonačelnik sa saradnicima i građani.
Na današnji dan pre 83 godine, 12. februara 1942. godine, u Nišu se dogodilo prvo organizovano bekstvo i proboj zloglasnog niškog logora Crveni krst. Grupa od 147 golorukih logoraša napala je stražare. Njih 105 je uspelo da se domogne Vinika, a 42 nije uspelo u tom poduhvatu. Istorija ovo bekstvo beleži kao prvo organizovano bekstvo iz logora u porobljenoj Evropi za vreme Drugog svetskog rata.
Povodom Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta članovi Jevrejske opštine Pančevo okupili su se u molitvi za postradale u kompleksu Stratište kod Jabuke, mestu masovnom pogubljenju Jevreja u Drugom svetskom ratu. Na spomenik “Brazde” položen je venac i odata počast za oko 12.000 žrtava nacističkog pogroma Jevreja, Srba i Roma, streljanih ovde i bačenih u zajedničke rake.
Predsednik Vlade Miloš Vučević položio je danas venac na spomenik “Menora u plamenu” na Dunavskom keju u Beogradu, povodom obeležavanja Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta.
Polaganjem venaca na spomenik Porodica, na Keju žrtava racije u Novom Sadu obeležena je 83. godišnjica Pogroma u Novosadskoj raciji. Sećanje na dan kada su januara 1942. godine mađarski okupatori izvršili masakr, masovni zločin, u Južnoj Bačkoj, u Novom Sadu, Šajkaškoj, Bečeju obeležen je polaganjem venaca na spomenik žrtvama i tradicionalnim spuštanjem venaca sa Rečne flotile u Dunav.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka o socijalna pitanja Nemanja Starović izjavio je povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma, da sećanje na Kristalnu noć i užase Holokausta ne sme da izbledi, jer bez poznavanja činjenica generacije mladih ljudi neće biti spremne da se bore za istinu i pravdu.
U nedelju 27. oktobra Ruma je obeležila 80 godina od oslobođenja u Drugom svetskom ratu. Prema tradiciji svečanost obeležavanja godišnjice oslobođenja započeta je prijemom u rumskoj Gradskoj kući, gde su pomoćnik predsednika Opštine Ruma za kulturu i obrazovanje Stevan Kovačević i načelnik Opštinske uprave Nikola Đuričić ugostili predstavnike Vojske Srbije, opštinskog i pokrajinskog SUBNOR-a, Ambasade Ruske Federacije u Srbiji, predstavnike Saveza jevrejskih opština, kao i članove rumskog Udruzenja ratnih vojnih invalida, predstavnike političkih partija i brojnih boračkih organizacija iz Srema, Srbije, Republike Srpske i Federacije BiH.
Povodom obeležavanja godišnjice napada palestinskog Hamasa na Izrael, ambasadorka Izraela u Beogradu Avivit Bar-llan, zahvalila se Vladi Srbije i srpskom narodu na “nedvosmislenoj podršci koja predstavlja svetionik nade”. Skup koji je održan u svečanoj sali Jevrejske opštine Beograd počeo je minutom ćutanja. Ambasadorka je naglasila da je 7. oktobar dan koji će zauvek ostati u kolektivnom sećanju svih ljudi.
Polaganjem venaca na spomen-ploči postavljenoj na zgradi “Svilare” Jevrejska opština Pančevo je 15. avgusta obeležila 83 godine od deportovanja Jevreja iz Pančeva i Južnog Banata.
Polaganjem venaca na spomenik stradalim Jevrejima kod nekadašnjeg geta, na Trgu jevrejskih žrtava, komemorativnim skupom u Sinagogi i polaganjem venaca na spomenik žrtvama Holokausta u dvorištu Sinagoge, 16. juna je obeležena 80. godišnjica deportacije subotičkih Jevreja u tranzitne logore, a potom u Aušvic i druge koncentracione logore i fabrike smrti širom Evrope. Venac na spomenik stradalim Jevrejima u dvorištu Sinagoge u ime Grada Subotice i gradonačelnika Stevana Bakića položio je član Gradskog veća, Srđan Samardžić, a u ime Skupštine grada Subotice, predsednik Skupštine grada dr Balint Pastor.
Na grobnom polju „Košute” u Spomen-području Donja Gradina održan je parastos i pomen srpskim, jevrejskim i romskim žrtvama ubijenim u ustaškom logoru „Jasenovac”, u okviru obeležavanja Dana sećanja na žrtve genocida u NDH.
Svečana akademija povodom obeležavanja Dana sećanja na žrtve Holokausta u Beogradu, u organizaciji Jevrejske opštine Beograd, Grada Beograda i B’nei B’rit Srbija, održana je u četvrtak, 9. maja 2024. godine u Memorijalnom centru „Staro sajmište“, u nedavno rekonstruisanoj Centralnoj kuli. Na svečanoj akademiji govorili su Aleksandar Šapić, predsednik Privremenog organa Grada Beograda, Aron Fuks, predsednik Jevrejske opštine Beograd, i Ladislav Mezei, predsednik B’nei B’rit Srbije. Goste je ispred Memorijalnog centra dočekao dr Milan Koljanin, rukovodilac Odeljenja za istraživanje.
Punih osam decenija od deportacije novosadskih i bačkih Jevreja u nacističke logore smrti u Drugom svetskom ratu, iz kojih se većina njih nikada nije vratila, obeleženo je u Novom Sadu molitvenim pomenom u sinagogi i polaganjem venaca ispred spomen ploča.
U znak sećanja, povodom 80 godina od stradanja somborskih Jevreja, na nekadašnjoj zgradi Svilare na Trgu Koste Trifkovića, prvi put je otkrivena spomen-ploča u obliku kofera, rad somborskog vajara Igora Šetera.
U organizaciji Istorijskog arhiva Grada Novog Sada 15. aprila na Keju žrtava racije ispred spomenika “Porodica” održan je javni čas kojim se obeležilo proterivanje civilnog stanovništva Novog Sada u aprilu 1941. godine.
U Jevrejskoj ulici u Pirotu, na 81. godišnjicu pogroma pirotskih Jevreja, održana je komemoracija žrtvama fašističkog terora. U noći između 12. i 13. marta 1943. godine, fašisti su deportovali kompletnu Jevrejsku mahalu u Pirotu, pohapsili i starce i žene i decu, transportovali ih najpre u Sokolanu, a zatim preko Bugarske, luke Lom, Dunavom do Treblinke, zloglasne “fabrike smrti”.
Parastosom i polaganjem venaca obeležena je 82. godišnjica proboja Logora na Crvenom Krstu u Nišu. Na današnji dan, 1942. godine, u ovom logoru organizovano je prvo bekstvo logoraša iz jednog nacističkog logora u Evropi. Ukupno 147 logoraša pokušalo je bekstvo, a u tome je uspelo njih 105.
Kod Spomenika žrtvama genocida u Drugom svetskom ratu, u okviru kompleksa nekadašnjeg koncentracionog logora na Starom sajmištu u Beogradu, 28. januara sa početkom u 11 časova održana je komemoracija povodom Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta.
U utorak 23. januara, na novosadskom Keju žrtava Racije obeležena je osamdeset i druga godišnjica Novosadske racije – zločina u kom su mađarski fašisti, od 21. do 23. januara 1942. godine, ubili 1.300 Jevreja, Srba, Roma i drugih građana Novog Sada.
Povodom Dana primirja u Prvom svetskom ratu u nedelju 12. novembra održana je komemoracija jevrejskim borcima palim u ratovima za spas i ujedinjenje Otadžbine u ratovima od 1912-1919.
Jevrejska opština Beograd 18. septembra održala je komemoraciju povodom sećanja na žrtve fašističkog terora, koje su nemačke jedinice streljale 17. septembra 1941. godine na Ledinama, na mestu poznatom kao Trostruki surduk. Toga dana streljano je 240 talaca Banjičkog logora, 187 Jevreja i 53 komunista.
Polaganjem venaca na spomen ploču nekadašnje sinagoge u Novom Bečeju, uz molitvu za mrtve, 14. septembra održana je komemoracija jevrejskim žrtvama povodom osamdeset dve godine njihovog stradanja u Drugom svetskom ratu.
Jevrejska opština Zrenjanin 18. avgusta obeležila je 82 godine od deportacije Jevreja Zrenjanina i Banata. Tim povodom su na Memorijalnom jevrejskom groblju u Bašaidskoj ulici u Zrenjaninu položeni venci i održan umetnički program i molitva.
Polaganjem venaca na Jevrejskom groblju u Kikindi 14. avgusta obeleženo je 82 godine od deportacije Jevreja. Obeležavanju su prisustvovali predstavnici Jevrejske opštine u Kikindi, Jevrejske opštine Novi Sad, Jevrejske opštine Beograd, porodice stradalih kao i predstavnici SUBNOR-a.
U četvrtak 9. avgusta u Jevrejskom kulturnom centru održana je komemoracija posvećena našem članu, piscu i prevodiocu, velikanu srpske književnosti Davidu Albahariju. Porodica, mnogobrojni prijatelji, saradnici i poštovaoci njegovog dela ispratili su Davida Albaharija, pisca čija su dela prevedena na dvadeset i jedan jezik i prevodioca koji je preveo veliki broj knjiga, priča, pesama i eseja mnogih američkih, britanskih, australijskih i kanadskih pisaca kao što su: Sol Belou, Vladimir Nabokov, Margaret Etvud, Isak Baševis Singer i Tomas Pinčon.
Gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić, predsednica Skupštine Grada Novog Sada Jelena Marinković-Radomirović i predsednik Jevrejske opštine Novi Sad Mirko Štark prisustvovali su otkrivanju spomenika palim borcima novosadskim Jevrejima u borbi protiv fašizma.
Jevrejska opština Novi Sad obeležila je 79. godišnjicu deportacije novosadskih i bačkih Jevreja u koncentracione logore Evrope, od kojih je najviše deportovano u Aušvic. Tim povodom, zamenik gradonačelnika Novog Sada Igor Crnobarac i predsednica Skupštine grada Novog Sada Jelena Marinković Radomirović, predsednik Jevrejske opštine Novi Sad Mirko Štark, predstavnici Pokrajinske vlade i predstavnici SUBNOR-a položili su vence kod spomen-ploče na Sinagogi.
Predstavnici Jevrejske opštine Sombor položili su vence na Jevrejskom groblju i time odali počast Jevrejima stradalim u Drugom svetskom ratu. Venci su položeni na spomenik Jevrejima koji su u maršu smrti iz logora u Boru stradali u Somboru i okolini, kao i na spomenik somborskim Jevrejima žrtvama Holokausta.
Povodom obeležavanja Dana sećanja na žrtve Holokausta u Beogradu, ispred Spomenika žrtvama genocida u Drugom svetskom ratu održano je komemorativno okupljanje i polaganje venaca i cveća. Ispred Saveza jevrejskih opština Srbije venac je položila Generalna sekretarka SJOS Danijela Danon.
Izrael Levi, poslednji preživeli iz stravičnog pogroma pirotskih Jevreja, prvi put posle 80 godina posetio je Pirot kako bi zajedno sa sugrađanima obeležio 80 godina od stradanja pirotskih Jevreja. Na konferenciji za novinare, povodom posthumne dodele Medalje pravednika Ljubenovićima koji su ga spasili, Levi je novinarima ispričao detalje o skrivanju te davne 1943. godine.
U okviru nedelje sećanja na hapšenje, deportaciju i stradanje Jevreja u Pirotu, 11. marta od 11 časova, održana je “Šetnja sećanja” učenika i građanstva od Sokolane Gimnazije Pirot do Železničke stanice, uz simbolično polaganje cveća na mesto odakle su deportovani pirotski Jevreji. Šetnju sećanja predvodio je gospodin Izrael Levi, koji dolazi u Pirot prvi put nakon 80 godina, koga je gospodin Ljuba Ljubenović, nekadašnji gradonačelnik Pirota spasao progona i stradanja.
Povodom obeležavanja 80 godina od stradanja Pirotskih Jevreja, stipendisti Saveza jevrejskih opština Srbije učestvovali su u šetnji sećanja koja je održana 11.03.2023. u Pirotu. Ideja predsednika Aleksandra Albaharija da SJOS pruži podršku JO Niš i komemoraciji u Pirotu je sprovedena u delo, a jevrejska zajednica predstavljena je pred Gradskom upravom, građanima Pirota i gostima iz Izraela.
Izložbom fotografija i dokumenata, radionicom za učenike, “Šetnjom sećanja” i komemoracijom, u Pirotu u utorak 7. marta počinje Nedelja sećanja kojom će Piroćanci obeležiti 80 godina od deportacije i progona njihovih sugrađana koji su do Drugog svetskog rata bili deo jevrejske zajednice u tom gradu.
Polaganjem venaca i opelom obeležena je 81. godišnjica od proboja Logora na Crvenom Krstu u Nišu. Na današnji dan, 1942. godine, 147 logoraša pokušalo je bekstvo, a u tome je uspelo njih 105.
Odavanjem počasti i polaganjem venaca u Zrenjaninu je obeležen 27. januar Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta. Tim povodom na mestu nekadašnje sinagoge vence su položili predstavnici Grada Zrenjanina, Jevrejske opštine Zrenjanin i Zrenjaninske gimnazije.
Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta obeležen je državnom ceremonijom polaganja venaca i odavanja počasti kod Spomenika žrtvama genocida u Drugom svetskom ratu, a u okviru kompleksa nekadašnjeg koncentracionog logora na Starom sajmištu u Beogradu.
Supruga ambasadora Izraela, gospođa Širi Vilan okupila je u rezidenciji u Beogradu svoje prijatelje povodom 27. januara, Međunarodnog dana sećanja na žrtve Holokausta. Gospođa Vilan je unuka preživelih Holokausta iz Poljske koji su po završetku rata u Izraelu izgradili novi život.
U organizaciji Grada Novog Sada, Eparhije bačke i Jevrejske zajednice, kod spomenika “Porodica”, obeležena je 81 godina od velikog stradanja u Novom Sadu. Obeležavanju su, osim predstavnika Novog Sada i verskih zajednica, prisustvovali i predsednik Skupštine Vojvodine Ištvan Pastor, ambasador Izraela Jahel Vilan, kao i predstavnici jevrejskih i romskih organizacija, te Niša, Kragujevca, Kraljeva, Šapca, Sremske Mitrovice i Zemuna. Pomenu je prisustvovalo više stotina građana.
Povodom Dana primirja, 11. novembra na Jevrejskom groblju u Beogradu održana je Ceremonija polaganja venaca kraj Spomenika poginulim jevrejskim ratnicima za spas, slobodu i ujedinjenje Otadžbine 1912–1919.
Povodom obеlеžavanja Mеđunarodnog dana borbе protiv fašizma i antisеmitizma, na Mеmorijalnom koncеrtu u Narodnom pozorištu, ministar za rad, zapošljavanjе, boračka i socijalna pitanja Nikola Sеlaković poručio je: “Pamteći pokušaj uništenja jevrejskog naroda, obavezujemo sve građane da zajedno radimo na učvršćivanju društva u kojem će razlike biti ono što nas zbližava. Srbija je doslеdno zaklеti nеprijatеlj svih idеologija mržnjе, rasizma, šovinizma, antisеmitizma, ksеnofobijе, svakog oblika nеofašizma i nеonacizma“.
Povodom 9. novembra 1938. godine, kada je počeo pogrom Jevreja širom Nemačke, poznat kao „Kristalna noć”, članovi Jevrejske opštine Pančevo okupili su se kod nekadašnjeg logora Svilara i položili cveće na spomen ploču stradalim žrtvama fašizma.
Kulturni centar Novog Sada u saradnji sa Istorijskim arhivom Grada Novog Sada i Eparhijom bačkom organizovao je izložbu “Pogrom u Bačkoj – 80 godina od Novosadske racije” koju je u Konaku kneginje Ljubice svečano otvorio patrijarh Porfirije.
Ruma obelezava 78. godišnjicu oslobođenja grada u Drugom svetskom ratu. Tim povodom u Gradskoj kući odrzana je svečanost na kojoj su evocirane uspomene na mračni period Drugog svetskog rata i hrabru antifašističku borbu, te junake koji su dali svoje zivote za oslobođenje Rume, Srema, Srbije i tadašnje Jugoslavije.
Tokom posete gradu Zrenjaninu ministarka za evropske poslove i klimatska pitanja Ministarstva inostranih poslova Savezne Republike Nemačke Ana Lirman, izrazila je želju da prošeta centrom grada i vidi spomen-obeležje “kamen spoticanja”. Ministarka je u poseti Zrenjaninu u okviru promocije projekta “Pametni sistem prikupljanja ambalažnog otpada”, a spomen-obeležje je Zrenjanin dobio prošle godine, kao prvi grad u našoj zemlji.
Polaganjem venaca kod Spomenika žrtvama fašizma i kod Spomen-kompleksa palim Crvenoarmejcima na Pravoslavnom groblju u Dudovoj šumi obeležen je Dan oslobođenja Subotice u Drugom svetskom ratu.
Polaganjem venaca na spomen obeležje palim borcima Crvene armije obeležen je 6. oktobar Dan oslobođenja Pančeva u Drugom svetskom ratu.
U Beogradu, 2. oktobra obeležen je Dan sećanja na žrtve stratišta u Jajincima, gde je ubijeno skoro 80.000 Jevreja, Srba i Roma u Drugom svetskom ratu .Najveći broj streljanih na to mesto je doveden iz logora na Banjici i sa Starog sajmišta, a u sadašnjem Spomen parku u Jajincima su i sahranjeni. Strelište u Jajincima, podno Avale, jedno je od najvećih mesta egzekucije na teritoriji okupirane Srbije u Drugom svetskom ratu
U nedelju 17. septembra, na stratištu na Ledinama, obeleženo je 81 godina od masovnog streljanja 1941. godine, tokom Drugog svetskog rata, gde je ubijen 191 Jevrejin i 49 komunista. Komemoraciji su prisustvovali predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević, predsednik Saveza jevrejskih opština Srbije Aleksandar Albahari, predsednik Jevrejske opštine Beograd Aron Fuks, predsednik SUBNOR-a Beograda Boro Ercegovac, istoričar dr Milovan Pisarri kao i mnogobrojni članovi jevrejske zajednice i predstavnici boračkih organizacija.
U Novom Bečeju je 14. septembra održana Komemoracija jevrejskim žrtvama povodom osamdeset jedne godine njihovog stradanja u Drugom svetskom ratu.
Komemoracijom na Velikom pešačkom mostu u Zrenjaninu obeležena je 81. godišnjica od progona Jevreja iz Zrenjanina i Banata. Tom prilikom, spušteni su venci u Begej, kojim su gotovo svi Jevreji iz predratnog Zrenjanina, njih više od 1.200, 18. avgusta 1941. godine šlepovima deportovani u koncentracione logore u Beogradu.
U Subotici je obeležena 78. godišnjica deportacije Jevreja u Drugom svetskom ratu u Aušvic i druge koncentracione logore širom Evrope.
Dr Krinka Vidaković Petrov, v.d direktora Memorijalnog centra Staro sajmište, povodom Dana sećanja na žrtve Holokausta, napisala je komentar koji je objavljen u listu Politika. Komentar objavljujemo u celosti:
Povodom Dana sećanja na žrtve Holokausta u Beogradu, 10. maja, predsednik Jevrejske opštine Beograd Aron Fuks, zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić i ambasador Izraela u Srbiji Jahel Vilan položili su vence na Spomenik žrtvama genocida u Drugom svetskom ratu. Ceremoniju je otvorio Hor Braca Baruh.
U Jasenovcu je održana komemoracija u znak sećanja na šest miliona Jevreja stradalih u Drugom svetskom ratu. Predsednik jevrejske opštine u Zagrebu Ognjen Kraus poručio je da je komemoracija posvećena svim stradalima u logorima – Jevrejima, Srbima, Romima i svim antifašistima koji su poginuli kao neprijatelji ustaškog režima.
U Jasenovcu je održana komemoracija u znak sećanja na šest miliona Jevreja stradalih u Drugom svetskom ratu. Predsednik jevrejske opštine u Zagrebu Ognjen Kraus poručio je da je komemoracija posvećena svim stradalima u logorima – Jevrejima, Srbima, Romima i svim antifašistima koji su poginuli kao neprijatelji ustaškog režima.
U Zagrebu u Branimirovoj ulici, 27. aprila otkriven je dugoočekivani Spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima.Spomenik se nalazi pored Glavne železničke stanice, odakle je u avgustu 1942. godine oko 800 Jevreja deportovano u Aušvic.
Povodom Jom Ašoa, delegacija Jevrejske opštine Pančevo odala je počast stradalim Jevrejima u Spomen-kompleksu “Stratište” kod sela Jabuka.
Jevrejska opština Novi Sad danas je obeležila 78. godišnjicu deportacije novosadskih i bačkih Jevreja u koncentracione logore Evrope, a najviše u Aušvic. Tim povodom, zamenik gradonačelnika Novog Sada Milan Đurić, predsednik Jevrejske opštine Novi Sad Mirko Štark i predstavnici GO SUBNOR-a položili su vence kod spomen-ploče na Sinagogi.
U okviru obeležavanja Dana sećanja na žrtve Holokausta, genocida i druge žrtve fašizma u Drugom svetskom ratu, državni zvaničnici su položili vence na Spomenik žrtvama genocida, u kompleksu nekadašnjeg nacističkog logora Staro sajmište.
Grad Pirot 14. marta 2022. godine obeležiće 79. godišnjicu deportacije i stradanja pirotskih Jevreja – stravičnog zločina koji su 1943. godine počinile bugarske fašističke okupacione snage nad nedužnim Jevrejima-Piroćancima.
Samo polovina odraslih stanovnika naše planete je čula za Holokaust, tokom koga je ubijeno šest miliona Jevreja, ali i milioni drugih ljudi tokom Drugog svetskog rata. Neznanje među mladima je još veće, rekao je Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija povodom obeležavanja Međunarodnog dana sećanja na Holokaust i naglasio da “naš odgovor na neznanje mora biti obrazovanje. Sve vlade imaju odgovornost da podučavaju o užasima Holokausta“.
Širom sveta danas se obeležava Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta, u znak sećanja na dan kada je 1945. godine oslobođen Aušvic-Birkenau, najozloglašeniji logor smrti u porobljenoj Evropi.
Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta obeležen je u zgradi Županije u Somboru. Ministarka kulture i informisanja Maja Gojković izjavila je tom prilikom da Srbija pamti žrtve Holokausta, neguje kulturu sećanja i doprinosi otkrivanju pune istine o svemu što se događalo tokom Drugog svetskog rata.
Osamdeseta godišnjica Novosadske racije obeležena je kod spomenika „Porodica“ na Keju žrtava racije u Novom Sadu.
U ponedeljak, 24. januara 2022. godine Jevrejska opština Zrenjanin, u saradnji sa Jevrejskom opstinom Sombor i uz pomoć zrenjaninskih institucija kulture će posebnim programom u Kulturnom centru Zrenjanina obeležiti Međunarodni dan sećanja na žrtve Holokausta
Ivan Ivanji rođen je 1929. godine u Zrenjaninu. Književnik je i prevodilac. Roditelji, oboje lekari, Jevreji, ubijeni su 1941. godine, a on se spasao bekstvom kod rođaka u Novi Sad. Tu je uhapšen u martu 1944. godine, posle čega je bio zatočen u koncentracionim Logorima Aušvic i Buhenvald do aprila 1945. godine.
Komemorativni pomen nevinim žrtvama iz 1944. i 1945. godine održan je juče na Senćanskom groblju, na parceli 44 kod spomenika “Ptica slomljenih krila”.
Dana 12. i 13. oktobra navršava se 80 godina od streljanja Jevreja iz Kladovskog transporta, Jevreja i Roma iz šapca. Tim povodom, kraj spomenika u Zasavici, održana je komemoracija kojoj su na poziv Grada Sremske Mitrovice između ostalih prisustvovali predstavnici Sremske Mitrovice, grada šapca, mesne zajednice Zasavice, JO Beograd, JO Novi Sad, rabin Isak Asiel, sveštenstvo SPC, i učenici osnovne škole iz Zasavice. Komemoraciji su takođe prisutvovali ambasador Republike Austrije – Nikolaus Lutterotti, i direktor Austrijskog kulturnog foruma – Adrien Feix.
Polaganjem venaca na spomenike žrtvama fašizma obeležen je 10. oktobar, Dan oslobođenja Subotice u Drugom svetskom ratu. Vence na Spomenik žrtvama fašizma, na Trgu žrtava fašizma, položile su brojne delegacije. U ime građana Subotice, lokalne samouprave i Gradskog odbora SUBNOR-a, venac je položila delegacija koju je predvodio gradonačelnik Subotice Stevan Bakić, a u ime Vlade Republike Srbije i Severnobačkog upravnog okruga delegacija koju je predvodio načelnik Okruga, Bojan šoralov.
U Spomen-parku ”Jajinci” obeležen je Dan sećanja na stradanje Srba, Roma i Jevreja na tom stratištu u Drugom svetskom ratu, a državnu komemorativnu svečanost predvodila je premijerka Ana Brnabić.
U Novom Bečeju održana je komemoracija jevrejskim žrtvama povodom osam decenija njihovog stradanja u Drugom svetskom ratu.
Grad Zrenjanin obeležio je 18. avgusta godišnjicu jednog od najtragičnijih događaja u svojoj istoriji – osam decenija od deportacije petrovgradskih Jevreja, 18. avgusta 1941. godine. Tim povodom, molitvama i simboličnim spuštanjem cveća u Begej, odata je pošta stradalima, a u znak sećanja na nekadašnje sugrađane, postavljena su i prva spomen-obeležja “Kamen spoticanja”, na dve lokacije u centru Zrenjanina na kojima su živele deportovane jevrejske porodice. U Narodnom muzeju otvorena je izložba posvećena prvoj žrtvi fašizma u Zrenjaninu, Jevrejinu Viktoru Eleku, osnivaču i vlasniku fabrike šećera.
“Današnji dan, 16. jun 1944. godine, crnim slovima upisan je u istoriju našeg grada. Da ga nikad ne zaboravimo i da se nikad nigde više ne ponovi. Tog dana u Aušvic i druge nacističke koncetracione logore deportovano je više od četiri hiljade subotičkih Jevreja.”
Povodom obeležavanja Dana sećanja na žrtve Holokausta u Beogradu, 10. maja su položeni venci na Spomenik žrtvama genocida na Starom sajmištu.
U Subotici je polaganjem venaca na Spomenik žrtvama fašizma, na Trgu žrtava fašizma, i Spomen-kompleks palim crvenoarmejcima, na Pravoslavnom groblju u Dudovoj šumi obeležen Dan pobede nad fašizmom, 9. maj.
U Novom Sadu obeležena je 77 godišnjica deportacije novosadskih Jevreja. Prema dostupnim podacima, za vreme Drugog svetskog rata u logorima je ubijeno i umrlo više od tri hiljade novosadskih Jevreja od četiri hiljade, koliko ih je pre rata živelo u gradu.
„Ovo je mesto koje je od januara do septembra 1940. godine bilo jedina mirna luka na putu za obećanu zemlju Jevreja, žrtava nacizma“ napisano je na spomeniku žrtava Kladovskog transporta na dunavskom keju u Kladovu na koji je delegacija opštine Kladovo položila cveće povodom obeležavanja nacionalnog Dana sećanja na žrtve Holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu.
Povodom obeležavanja Dana sećanja na žrtve Holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu, ministarka za rad Darija Kisić Tepavčević i generalni sekretar predsednika Republike Srbije Suzana Paunović položile su vence na Spomenik žrtvama genocida u Drugom svetskom ratu u okviru kompleksa nekadašnjeg nacističkog logora smrti, “Staro sajmište” na Novom Beogradu.
Komemoracija se prvo održala na Jevrejskom groblju. Tom prilikom Davor Salom govorio je o značaju ovog važnog dana, i pročitao pismo predsednika Izraela, Ruvena Rivlina.
U Jevrejskoj ulici kod spomen obeležja stradalim Jevrejima, Davidova zvezda, Grad Pirot upriličio je obeležavanje 78. godišnjice deportacije i stradanja pirotskih Jevreja – stravičnog zločina koji su 1943. godine počinile bugarske fašističke okupacione snage nad nedužnim Jevrejima Piroćancima. U noći između 12. i 13. marta 1943. godine, pirotski Jevreji su nasilno odvedeni iz svojih domova i više se nikada nisu vratili.
U ponedeljak 9. Novembra sa početkom od 11:55 časova, kod spomenika „Menora u plamenu“ biće održana državna ceremonija povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma. Na početku ceremonije, nakon okupljanja gostiju, predmolitelj Stefan Sablić će izvesti molitvu „El male rahamim“, nakon čega će Hor Srpsko-jevrejskog pevačkog društva „Braća Baruh“ izvesti molitvu „Kadiš“;
Komemorativnim skupom u Sinagogi i polaganjem venaca na spomenik žrtvama Holokausta u dvorištu Sinagoge obeležena je 76. godišnjica deportacije više od četiri hiljade subotičkih Jevreja u nacističke logore.
Gradska uprava Subotica i Jevrejska opština u Subotici vas pozivaju na komemoraciju povodom godišnjice deportacije Jevreja iz Subotice, koja će se održati u utorak, 16.6.2020. godine u 11 časova u Sinagogi. Posle polaganja venaca uslediće prijem koji će biti održan u prostorijama Jevrejske opštine.
Na tačno 75 godina od Dana pobede nad fašizmom, 9.maja, trenutka kada je Nemačka potpisala bezuslovnu kapitulaciju, objavljen je članak u Politici na temu kakva je naša kultura sećanja i koliko poštujemo žrtve stradale u Drugom svetskom ratu. Na ovu temu su govorili profesori, istoričari kao i Robert Sabadoš, predsednik Saveza jevrejskih opština Srbije koji je govorio o usvajanju Zakona o Memorijalnom centru “Staro Sajmište”.