Kneginje Ljubice 14, 11000 Beograd

O nama

Vi ste ovde:    NaslovnaO namaUstanove
Ustanove

JEVREJSKI ISTORIJSKI MUZEJ

Jevrejski istorijski muzej u Beogradu je osnovan 1948. godine. Muzej je u sastavu Saveza jevrejskih opština Srbije i predstavlja jedinstvenu muzejsku ustanovu u našoj zemlji. Tematski je specijalizovan, a sadržajno veoma kompleksan. Osim muzejskih zbirki, poseduje i značajan Arhiv.

Delatnost Jevrejskog istorijskog muzeja je raznovrsna i dinamična – kontinuirano priređuje izložbe, ima dobro razvijenu izdavačku delatnost, a kao jedini muzej ovog tipa, svakodnevno pruža stručnu pomoć i informacije istraživačima, naučnicima, studentima, umetnicima, … uostalom, svim zainteresovanim građanima.

Osim sa pojedincima, Jevrejski istorijski muzej održava blisku saradnju sa domaćim i stranim srodnim ustanovama. Veoma su učestale i pojedinačne ili manje grupne posete stalnoj izložbenoj postavci Muzeja, a u poslednjih nekoliko godina primetan je porast i većih grupnih poseta, uglavnom iz inostranstva.

Zaposleni u Jevrejskom istorijskom muzeju:

Vojislava Radovanović, etnolog, direktor JIM-a
Branka Džidić, filolog, arhivista
Barbara Panić, istoričar umetnosti

Email: jevrejskimuzej@savezjos.org ; jevrejskimuzej.beograd@gmail.com

Radno vreme muzeja: Svakog radnog dana od 8.30 do 15.30h

Muzej je za istraživače otvoren utorkom i sredom od 9 do 14 časova

Više o muzeju na stranicama sajta JIM-a: http://www.jimbeograd.org


BIBLIOTEKA


Istorijat

Istorijat osnivanja Biblioteke Saveza jevrejskih opština seže još u vreme neposredno posle završetka prvog svetskog rata kada se na incijativu predsednika tadašnje jevrejske sefardske opštine dr. Davida Albale, osniva „Srpsko – Jevrejska omladinska zajednica“ u čijoj su organizaciji održavane razne kulturne manifestacije, priredbe i predavanja u sali jevrejskog doma Oneg Šabat (danas zgradi Sinema Rex-a).

Ova institucija je, u kulturnom smislu, prethodila Jevrejskoj čitaonicikoja je osnovana 1929. godine na inicijativu Arona Alkalaja, kao Kulturni centar beogradskih Jevreja. Cilj ove čitaonice je bio da to bude „…moderno čitalište knjiga i novina i mesto gde će uži jevrejski i širi beogradski krug , naročito mladih, imati priliku da se sretne i upozna sa svim trajnim vrednostima koje je jevrejski narod podario čovečanstvu, i gde će se kroz upoznavanje sa životom i delima istaknutih Jevreja u oblasti nauke, umetnosti, književnosti i filozofije, jevrejska omladina i svet upoznati sa svetlim i tužnim stranama istorije jevrejskog naroda…“. U Jevrejskoj čitaonici su gostovali, ne samo jevrejski ugledni intelektualci nego, više srpski javni radnici, naučnici, publicisti, profesori univerziteta, članovi Akademije nauka, pisci i novinari. Kao javna tribina bila je dostupna svim pravcima i mišljenjima dajući mogućnost da se u njoj raspravljaju problemi jevrejske nacionalne obnove. U pogledu materijalnih sredstava bila je upućena na sebe, tj dobrovoljne priloge građana i poklone u knjigama Gece Kona, istaknutog beogradskog knjižničara i izdavača.

Nažalost, tokom drugog svetskog rata gotovo potpuno su uništene arhiva kao i dokumentacija Jevrejske čitaonice, kao i najveći broj knjiga iz njenog bibliotečkog fonda.

Sadašnja biblioteka

Biblioteka je obnovljena odmah nakon drugog svetskog rata u sklopu ukupne, pa i kulturne revitalizacije života i rada jevrejske zajednice u novoj Jugoslaviji. Njen početni fond bila je judaika. Nju je Olga Pops-Timotijević izdvojila iz biblioteke ogranka berlinskog univerziteta koja je, još za vreme rata, sticajem neobičnih okolnosti, stigla u Beograd i bila smeštena u zgradi Borbe.

Iako predstavlja samo jednu od kulturnih aktivnosti Saveza, biblioteka ima specifičan značaj i ulogu. Po svom karakteru i nameni spada u red specijalizovanih biblioteka otvorenog tipa i jedina u Srbiji prikuplja i čuva judaiku – publikacije sa jevrejskom tematikom, odnosno dela jevrejskih i nejevrejskih autora iz oblasti nauke, književnosti, publicistike, enciklopedijske građe… Godine 1979. izdvojeno je iz njenog fonda oko 300 najstarijih i najvrednijih rukopisa i knjiga, i deo ovih rariteta je dat na konzerviranje i reastauriranje u Jevrejski istorijski muzej. Uz Jevrejski istorijski muzej jedan je od glavnih izvora informacija za istraživače i naučne radnike, istoričare, lingviste, prevodioce i umetnike koji se bave istraživanjem jevrejske istorije, književnosti, religije, običaja, umetnosti i svekolikog jevrejskog nasleđa.

Biblioteka sadrži, po Inventarnoj knjizi, 7.057 bibliotečkih jedinica na srpskom i više stranih jezika (nemački, engleski, mađarski, hebrejski, francuski, italijanski, španski, ruski, itd.). U inventarnoj knjizi se vode naslovi knjiga (i imena autora) po hronološkom redosledu nabavljanja knjiga (bilo kupnjom ili poklonom) koje su obrađene i uključene – složene u policama. Ranije se vodio i predmetni katalog (po oblastima – tematima), ali postojeći nije više aktuelan zbog neažurnosti.

Osnovni način sadašnjeg vođenja evidencije o knjigama je po abecednom katalogu, što znači po prezimenu i imenu autora. Knjige se u police smeštaju po brojevima (numerus curens). One se, osim enciklopediskih izdanja, izdaju na čitanje članovima zajednice, a ostalima na korišćenje u sali biblioteke.

Biblioteka već godinama nema stalnog bibliotekara, te je realno van funkcije, osim u iznimnim slučajevima kada se pojedinim istraživačima izdaju knjige na korišćenje u sali biblioteke. Da bi biblioteka ponovo zaživela, i da bi se njen bogat i specifičan fond ponovo učinio dostupnim, neophodno je trajno rešiti pitanje bibliotekara, urediti i obnoviti abecedni katalog i signaturu knjiga i polica, kao i obezbediti prostor na policama za nove knjige. U svrhu opšteg osavremenjenja bilo bi potrebno izvršiti i elektronsku obradu evidencije o knjigama, kao i ustrojavanje predmetnog kataloga, odnosno vođenja evidencije o naslovima po oblastima, što bi olakšalo rad i bibliotekara i korisnika biblioteke.

Ernest Hercog: Sukob na Bliskom istoku verovatno nije samo sukob između Izraela i Hamasa (VIDEO)

Sukob između Izraela i Hamasa nije samo sukob između Izraela i Hamasa. S obzirom na upletenost svih strana, možemo reći da se ovde radi o sukobu c...

DETALJNIJE
Obeležava se Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma

Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma obeležava se širom sveta, u znak sećanja na Kristalnu noć , kada je 1938. godine...

DETALJNIJE
Šestogodišnji dečak koji je pobegao od nacističkog pogroma

Grupa od 50, 60 ljudi se ruga, dok jevrejski prodavac pokušava da izbriše antisemitske grafite sa trotoara. Šeširi i ra...

DETALJNIJE
Intervju rabin Isak Asiel: Pandorina kutija je davno otvorena

Pandorina kutija je davno otvorena. Ovaj rat, u kojem je arapska strana neprekidno, nelegalno i agresivno ciljala civile, dok je izraelska strana ...

DETALJNIJE