Kneginje Ljubice 14, 11000 Beograd

O nama

Vi ste ovde:    NaslovnaO namaSavez nekad
Savez nekad

Savez jevrejskih opština, postoji već 89 godina pod različitim imenima. Međutim, trebalo je prvo da prođu dve decenije od rađanja ideje o potrebi osnivanja snažnog tela sposobnog da zastupa interese celokupnog jevrejstva na ovim prostorima, do njenog provođenja u delo. Konačno, jula 1919. u Osijeku, formiran je Savez jevrejskih veroispovednih opština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Organizacija pod tim nazivom, prethodnik je nekadašnjeg Saveza jevrejskih opština Jugoslavije i sadašnjeg Saveza jevrejskih opština Srbije i bila je prvi institucionalizovani oblik udruživanja jevrejskih opština u južnoslovenskim zemljama.

Događaji u 1919. godini jasno su pokazali neophodnost osnivanja jedinstvene jevrejske organizacije koja bi istupala i štitila interese Jevreja rasutih u malim zajednicama, nedovoljno sposobnim da se izbore za svoja prava. Na prostoru Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca živelo je oko 80 000 do 100 000 Jevreja u malim jevrejskim opštinama. Bili su razjedinjeni, slabih pozicija, bez autoritativne zajedničke organizacije koja bi objedinjavala, predstavljala i zastupala njihove interese.

Stvaranje Saveza jevrejskih veroispovednih opština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u mnogome je izmenilo postojeće stanje stvari na uzburkanom balkanskom prostoru. Između dva svetska rata od 1919. do 1941. godine Savez se bavio prvenstveno kulturnim, prosvetnim i verskim radom, ali je morao stupiti i na teren politike pošto je bilo nužno suprotstaviti se merama koje su pogađale Jevreje (npr. Uredba o izgonu stranaca iz 1919. godine), pojavama antisemitizma, povremenim antijevrejskim kampanjama, sve do zavođenja numerusa klauzusa 1940. godine, za upis Jevreja u srednje i visoke škole i zabrane bavljenja određenim poslovima kao što je trgovina hranom.

Posebnu pažnju nakon dolaska Hitlera na vlast u Nemačkoj, 1933. godine, Savez je posvetio pomoći Jevrejima koji su napuštali tu zemlju, a kasnije Austriju, Čehoslovačku i Poljsku i koji su preko Jugoslavije odlazili u zemlje koje su im pružile utočište.

Posle sloma Kraljevine Jugoslavije nastupilo je najteže razdoblje u životu naše jevrejske zajednice. U Holokaustu je stradalo oko 86 odsto Jevreja sa prostora današnje Srbije, a od 55 opština (uključujući i devet ortodoksnih koje su imale svoju posebnu organizaciju), danas se broj sveo na deset. Jevrejska imovina je opljačkana, sinagoge porušene, a veliki deo grobalja zapušten ili potpuno uništen.

Rad Saveza je bio u prekidu gotovo četiri godine do oslobođenja zemlje. Posle Drugog svetskog rata preživeli Jevreji, uz volonterski rad pojedinaca i pomoć jevrejskih organizacija, obnovili su i nastavili rad svojih zajednica.

Između 1948. i 1952. godine, značajne aktivnosti Saveza bile su usmerene na iseljavanje Jevreja u državu Izrael. U nekoliko talasa iseljavanja u tom periodu, otišlo je oko 4.500 Jevreja. I pored toga što ih je u zemlji ostalo nešto više od 3.000, većinom starijih, jevrejski život nije zamro zahvaljujući, između ostalog, pomoći koje su pružale jevrejske organizacije u svetu, pre svega JOINT.

Osnovan je Jevrejski istorijski muzej, obnovljena je izdavačka delatnost Saveza i objavljen veliki broj naslova, nastavljen je jevrejski kulturni, obrazovni i verski život.

Savez jevrejskih opština Jugoslavije postojao je sve do raspada te države. Stvaranjem novih država, od njenih nekadašnjih republika, osnivaju se savezi jevrejskih opština, koji nose različite nazive: Koordinacija židovskih općina Hrvatske, Jevrejska zajednica Bosne i Hercegovine, Evrejska zajednica Makedonije, Judovska skupnost u Sloveniji, itd).

Raspad Jugoslavije, oružani sukobi, sankcije, nametnuli su Savezu jevrejskih opština Jugoslavije nove zadatke, pružanje pomoći u hrani, odeći, lekovima, organizovanje smeštaja za braću izbeglice iz Bosne i Hercegovine, a docnije i njihovu evakuaciju u Izrael i druge zemlje.

Tokom NATO bombardovanja u trajanju od 77 dana, Savez je iz bombardovanih gradova evakuisao oko 600 svojih članova u Mađarsku, a odande u Izrael i neke druge zemlje. U tim teškim danima veliku pomoć i solidarnost pružile su i pokazale jevrejske organizacije u svetu, pre svega JOINT, a posebnu zahvalnost za pruženu nesebičnu bratsku pomoć dugujemo Savezu mađarskih Jevreja.

Nakon razdvajanja Srbije i Crne Gore, u junu 2006. Savez jevrejskih opština Jugoslavije menja naziv u Savez jevrejskih opština Srbije.

Osnivači Saveza jevrejskih opština Srbije su jevrejske opštine Beograd, Novi Sad, Subotica, Zrenjanin, Zemun, Pančevo, Sombor, Kikinda, Niš i Priština (sa sedištem u Beogradu), koje su nastavljači kontinuiteta sa pravnim subjektivitetom jevrejske verske zajednice stečenim na osnovu Zakona o verskoj zajednici Jevreja u Kraljevini Jugoslaviji

(Sl.novine KJ broj 301/1929)

Patrijarh Porfirije čestitao praznik Roš Ašana rabinu

Njegova Svetost Patrijarh srpski g. Porfirije uputio je Glavnom rabinu Srbije g. Isaku Asielu čestitku povodom praznika Roš Ašana u k...

DETALJNIJE
Informacije i novosti o 67. nagradnom konkursu Saveza jevrejskih opština Srbije

Jedna od najstarijih manifestacija i inicijativa Saveza, Nagradni konkurs za radove na jevrejske teme, evo doživljava svoju 67. godinu. Menjali su ...

DETALJNIJE
Predsednik Vučić čestitao rabinu praznik Roš Ašana

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić čestitao je rabinu Isaku Asielu i svim pripadnicima jevrejske zajednice praznik Roš Ašana. Na&scar...

DETALJNIJE
Interni poziv za stipendiranje studenata iz jevrejske zajednice Srbije u školskoj 2023/2024 godini

Savez jevrejskih opština Srbije raspisuje interni poziv za stipendiranje studenata iz jevrejske zajednice Srbije za školsku 2023/2024...

DETALJNIJE