Položeno cveće na spomenik Kladovskog transporta

„Ovo je mesto koje je od januara do septembra 1940. godine bilo jedina mirna luka na putu za obećanu zemlju Jevreja, žrtava nacizma“ napisano je na spomeniku žrtava Kladovskog transporta na dunavskom keju u Kladovu na koji je delegacija opštine Kladovo položila cveće povodom obeležavanja nacionalnog Dana sećanja na žrtve Holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu.

Položeni venci povodom Dana sećanja na žrtve Holokausta

Povodom obeležavanja Dana sećanja na žrtve Holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu, ministarka za rad Darija Kisić Tepavčević i generalni sekretar predsednika Republike Srbije Suzana Paunović položile su vence na Spomenik žrtvama genocida u Drugom svetskom ratu u okviru kompleksa nekadašnjeg nacističkog logora smrti, “Staro sajmište” na Novom Beogradu.

Mali prozor u Moj svet

“Mali prozor u Moj svet” predstavlja psiho-socijalnu analizu dečijeg odrastanja u vremenu korone. Tom prilikom analizirani su likovni radovi, crteži i slike dece različitih uzrasta. Ovi radovi nastali su pre, tokom prvog i drugog talasa korone. Radovi predstavljaju i dečiju viziju budućnosti, života nakon korone.

Svaka osoba ima ime

Ove godine označava se tridesetdvogodišnjica od globalne inicijative “Svaka osoba ima ime” – gde se imena žrtava Holokausta čitaju naglas tokom specijalne ceremonije koja se održava širom sveta. Tim povodom, a u susret 8. aprilu kada se obeležava Yom Hashoah – Dan sećanja na žrtve Holokausta, Yad Vashem objavio je publikaciju u kojoj su nalaze ispovesti i lična pisma žrtava i preživelih.

Pirot ne zaboravlja stradanje svojih sugrađana Jevreja

U noći između 12. i 13. marta 1943. godine bugarski fašistički okupator na silu i najbrutalniji način izveo je iz kuća i uhapsio 178 Jevreja Piroćanaca, i transportovao u logor smrti, odakle se niko nije vratio. Grad Pirot neguje sećanje na veliki progron svojih sugrađana Jevreja, i svake godine na prigodan način obeležava taj dan. Predstavnici Uprave grada, Pirotskog upravnog okruga, Jevrejske opštine Niš, Gradskog odbora SUBNOR-a, Društva za negovanje oslobodilačkih ratova do 1920. godine, Centra Ministarstva odbrane Republike Srbije Pirot, Policijske uprave Pirot i pojedinih političkih stranaka u gradu minutom ćutanja i polaganjem cveća odali su počast nevinim žrtvama.

Dokumentarni film o 130 godina Stanislava Vinavera

Film “130 godina Stanislava Vinavera” posvećen je poznatom srpskom piscu, prevodiocu, diplomati i novinaru jevrejskog porekla. Stanislav Vinaver je rođen u uglednoj jevrejskoj porodici 1891. godine u šapcu, a umro je 1955. godine u Niškoj Banji. Učestvovao je u balkanskim i Prvom svetskom ratu kao dobrovoljac. Sa vojskom je preko Albanije stigao na ostrvo Krf, gde je radio kao službenik državnog Presbiroa. Informativno-diplomatske poslove obavljao je u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Petrogradu. Nakon rata bio je zaposlen u Ministarstvu prosvete, a potom se posvetio novinarskoj karijeri. Pripadao je talasu modernističkih srpskih pisaca i bio je utemeljivač ekspresionističkog pokreta. Skoro čitav Drugi svetski rat proveo je u koncentracionom logoru u Nemačkoj. Poslednjih deset godina svog života posvetio se profesionalnoj književnoj karijeri. Na srpski jezik je prevodio dela sa engleskog, francuskog, poljskog, češkog, ruskog i nemačkog jezika.

Film o 100 godina Saveza jevrejskih opština Srbije

U okviru projekata SJOJ za finansiranje naučno-istraživačkih radova i izdavanje publikacija u vezi sa Holokaustom i drugim zločinima nacista i njihovih saradnika u 2019. godini, prikupljeni su podaci, dokumenti i fotografije o aktivnostima Saveza jevrejskih opština Srbije koji se nalaze u arhivi Jevrejskog istorijskog muzeja (JIM) u Beogradu, istraženi su filmski prilozi iz “Filmskih novosti” sa kojima raspolaže JIM i izvršen odabir priloga koji je iskorišćen. Snimljeni su intervjui i kratki prilozi.

Posle logora se nisam ubio i nisam poludeo…

Imam sedamdeset godina, posle logora se nisam ubio i nisam poludeo, niti sam se propio. Više puta sam se zaljubio i skoro svaki put se oženio. Klonio sam se ljudi kad su me spopadali košmari i pokušavao sam da pišem. Od pisanja sam živeo, pa sam pisao svašta. Ja sam svoje odradio – rezimirao je Dorđe Lebović, negde pred kraj, svestan da treba da se oprosti od burnog żivota.

Imam sedamdeset godina, posle logora se nisam ubio i nisam poludeo, niti sam se propio. Više puta sam se zaljubio i skoro svaki put se oženio. Klonio sam se ljudi kad su me spopadali košmari i pokušavao sam da pišem. Od pisanja sam živeo, pa sam pisao svašta. Ja sam svoje odradio – rezimirao je Dorđe Lebović, negde pred kraj, svestan da treba da se oprosti od burnog żivota.

Polaganjem cveća i venaca u Pirotu obeležena 78. godišnjica od progona Jevreja

U Jevrejskoj ulici kod spomen obeležja stradalim Jevrejima, Davidova zvezda, Grad Pirot upriličio je obeležavanje 78. godišnjice deportacije i stradanja pirotskih Jevreja – stravičnog zločina koji su 1943. godine počinile bugarske fašističke okupacione snage nad nedužnim Jevrejima Piroćancima. U noći između 12. i 13. marta 1943. godine, pirotski Jevreji su nasilno odvedeni iz svojih domova i više se nikada nisu vratili.

NOVO IZDANJE SAVEZA

Savez jevrejskih opština Srbije je izdao knjigu Terorizam kao oruđe palestinskih ekstremista koju je napisala Tijana Sorgić, članica JOB. Čestitamo Tijani Sorgić na ovom izuzetnom delu i u nastavku dajemo kraću informaciju o ovoj izvanrednoj knjizi.

Uspešno završen i 64. nagradni konkurs

Vitalnost postojanja i trajanja Savezovog Nagradnog konkursa za radove na jevrejske teme, evo već šezdeset i četvrti put i 64-tu godinu, možda je ponajbolje iskazana u rečima zahvale jednog od autora nagrađenih ove godine: „Velika je čast biti nagrađen na konkursu koji traje ovoliko godina i odoleva svim promenama koje definišu današnje društvo. Hvala Vam na toj prilici“.

Biblijske priče za decu: Projekat SJOS, druga epizoda (VIDEO)

Savez jevrejskih opština Srbije vam predstavlja drugu epizodu serije „Kazivanja iz Tore“! U režiji Stefana Sablića poslušajte glumce Seku Sablić i Mladena Andrejevića koji će u sledećih nekoliko epizoda čitati biblijske priče za decu. U više epizoda koje će biti objavljivane na sajtu SJOS biće obrađene najznačajnije teme iz Tore u interpretaciji naših poznatih glumačkih imena.

Rabin Isak asiel: Vera i korona

Jedna trećina svih verskih propisa Mojsijevom Petoknjižju je medicinske prirode. Ti propisi se odnose na zabranu prostitucije, često pranje tela, brigu o koži, propisi hrani, čistoći, propisi seksualnom životu, izolaciji karantinu, uslučaju lako prenosivih bolesti. Najstrašnija od svih biblijskih bolesti je saraat najčešće prevođen kao lepra, ali se smatra da se to više odnosi na bolesti kože od kojih su mnoge izlečive. Prava lepra se danas naziva Hansenovom bolešću, po norveškom lekaru koji je otkrio mikroorganizam koji je prouzrokuje.

Obeležavanje Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma

U ponedeljak 9. Novembra sa početkom od 11:55 časova, kod spomenika „Menora u plamenu“ biće održana državna ceremonija povodom obeležavanja Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma. Na početku ceremonije, nakon okupljanja gostiju, predmolitelj Stefan Sablić će izvesti molitvu „El male rahamim“, nakon čega će Hor Srpsko-jevrejskog pevačkog društva „Braća Baruh“ izvesti molitvu „Kadiš“;

Novosti.