Aktuelnosti.
Ustanove
JEVREJSKI ISTORIJSKI MUZEJ
Jevrejski istorijski muzej u Beogradu je osnovan 1948. godine. Muzej je u sastavu Saveza jevrejskih opština Srbije i predstavlja jedinstvenu muzejsku ustanovu u našoj zemlji. Tematski je specijalizovan, a sadržajno veoma kompleksan. Osim muzejskih zbirki, poseduje i značajan Arhiv.
Delatnost Jevrejskog istorijskog muzeja je raznovrsna i dinamična – kontinuirano priređuje izložbe, ima dobro razvijenu izdavačku delatnost, a kao jedini muzej ovog tipa, svakodnevno pruža stručnu pomoć i informacije istraživačima, naučnicima, studentima, umetnicima, … uostalom, svim zainteresovanim građanima.
Osim sa pojedincima, Jevrejski istorijski muzej održava blisku saradnju sa domaćim i stranim srodnim ustanovama. Veoma su učestale i pojedinačne ili manje grupne posete stalnoj izložbenoj postavci Muzeja, a u poslednjih nekoliko godina primetan je porast i većih grupnih poseta, uglavnom iz inostranstva.
Zaposleni u Jevrejskom istorijskom muzeju:
MA Barbara Panić kustos – istoričar umetnosti
MA Bojan Zorić arhivista – istoričar
Email: jevrejskimuzej.beograd@gmail.com
Radno vreme muzeja: Svakog radnog dana od 8.30 do 15.30h
Muzej je za istraživače otvoren utorkom i sredom od 9 do 14 časova
Više o muzeju na stranicama sajta JIM-a: https://jevrejskimuzej-beograd.rs/
BIBLIOTEKA SAVEZA JEVREJSKIH OPŠTINA SRBIJE
Biblioteka Saveza jevrejskih opština Srbije je specijalna biblioteka posvećena očuvanju, negovanju i proučavanju jevrejske istorije, kulture i tradicije. Biblioteka radi u okviru Saveza jevrejskih opština Srbije i ima važnu ulogu u očuvanju kulturnog nasleđa i podršci istraživačkom, obrazovnom i kulturnom radu.
Istorijat
Biblioteka je formirana nakon Drugog svetskog rata u okviru napora da se obnovi život jevrejske zajednice u tadašnjoj Jugoslaviji. Njen početni fond činila je uglavnom judaika odnosno knjige koje su preostale iz biblioteka predratnog Saveza i dve jevrejske veroispovedne opštine u Beogradu, sefardske i aškenaske zajednice, kao i iz biblioteke Armina Klajna, nekadašnjeg predsednika Jevrejske veroispovedne opštine u Rijeci.
U godinama koje su usledile fond je dalje oblikovan i rastao je, dopunjavan poklonima, kupovinom i razmenom. Već sredinom pedesetih godina biblioteka je brojala nekoliko hiljada knjiga, čime je postavljen temelj današnjeg fonda.
Godine 2020. izvršena je revizija fonda, njegovo stručno sređivanje i selekcija građe. Uklonjeni su duplikati izdanja koja ne spadaju u staru i retku građu i deo publikacija koje ne pripadaju oblasti judaike, dok su neke publikacije zadržane kao deo nasleđenog fonda, kako bi svedočile o istorijskom kontinuitetu Biblioteke. Fond je tom prilikom klasifikovan prema UDK sistemu i organizovan za efikasnije korišćenje.
Fond
Bibliotečki fond je specijalizovan za oblast judaike i obuhvata dela iz oblasti judaizma, istorije, kulture, Holokausta i antisemitizma, kao i književna i naučna dela vezana za jevrejsku zajednicu.
Fond Biblioteke sadrži približno 6.500 obrađenih jedinica građe. Stručna i predmetna obrada vršena je u skladu sa savremenim bibliotečkim standardima, uz korišćenje relevantnih kataloga i normativnih baza, uključujući kataloge Nacionalne biblioteke Izraela i Narodne biblioteke Srbije.
Fond je višejezičan i obuhvata publikacije na srpskom, nemačkom i engleskom jeziku u približno jednakom obimu, kao i građu na mađarskom i hebrejskom jeziku, dok su u manjem broju zastupljeni i drugi jezici, poput francuskog, jidiša i poljskog.
Zbirka stare i retke knjige
U okviru fonda Biblioteke izdvaja se Zbirka stare i retke knjige, koja obuhvata dela nastala od kraja XVIII do kraja XIX veka. Ova celina predstavlja najstariji i najvredniji deo fonda i svedoči o razvoju religijske misli, filologije i istorije u evropskom kulturnom prostoru.
Zbirku čine dela na nemačkom, hebrejskom, latinskom, francuskom i drugim jezicima, uključujući rane štampane knjige iz oblasti hebraistike, biblijskih studija i religijske polemike, kao i značajna dela jevrejske istoriografije i teologije.
Posebnu vrednost Zbirke čini korpus judaike, koji obuhvata klasične religijske tekstove, liturgijsku građu i naučne radove koji su imali ključnu ulogu u razvoju savremenog proučavanja judaizma.
Korišćenje
Biblioteka je zatvorenog tipa. Građa se koristi isključivo u prostorijama Biblioteke, uz prethodnu najavu i odobrenje. Zahtev za korišćenje podnosi se putem elektronske pošte, najmanje sedam dana pre planiranog dolaska, na sledeću adresu: biblioteka.sjos@gmail.com. U zahtevu je potrebno navesti lične podatke, temu istraživanja, kao i preliminarni spisak tražene građe.
Dostupni registri bibliotečkog fonda:
Radno vreme:
• Radno vreme: 9.00 – 15.00 (radnim danima)
• Rad sa korisnicima: 10.00 – 14.00 (uz prethodnu najavu)




NASLOVNA