Direktor centra "Simon Vizental" iz Izraela Efraim Zurof tokom svoje posete Beogradu, u intervjuu za televiziju N1, govorio je o podizanju Memorijalnog centra "Staro sajmište", nacrtu zakona kojim bi trebalo da bude regulisano njegovo formiranje kao i o dešavanjima u Jevrejskoj opštini Beograd.
Srbija još uvek nije preduzela ništa kako bi pretvorila Staro Sajmište u memorijalni centar u čast žrtvama Drugog svetskog rata i ovo nije prvi put da o tome govorimo – kako vidite trenutnu situaciju?
"Nakon jučerašnjeg sastanka u Ministarstvu kulture, informisan sam da je napokon postignut značajan napredak. Zakon je već izrađen u konsultaciji sa jevrejskom zajednicom, što je veoma bitno. Biće dosta uključena u ceo proces, što je apsolutno neophodno i sada su najbitniji donošenje zakona pred Parlament u novembru i naravno finansije koje Vlada izdvaja kako bi se planovi realizovali. Ali jedna stvar koju moram da napomenem jeste ta da nažalost nisam bio obavešten o značajnim promenama koje su se dogodile, jer, prvobitno, kada sam imenovan za predsednika međunarodnog, savetodavnog tela, projekat je bio u rukama opštine Beograd, ali dve godine kasnije, kako ništa nije učinjeno, preuzelo ga je Ministarstvo kulture i niko me nije obavestio o tome. I koji god da je bio razlog, nismo bili konsultovani i naš Međunarodni savetodavni komitet nikada nije bio pozvan. To je jedna od tema koje sam spomenuo juče na sastanku, kao i kad sam se sastao sa predsednikom Vučićem. Jednostavno, apelovao sam da nas uključe i pre nego što zakon ode u Skupštinu, jer možda ćemo imati neke predloge koji bi mogli da budu od koristi".
Proteklih godina videli smo da se objekti na Starom Sajmištu koriste kao teretane, restorani, pa čak i kao sedište vladajuće stranke. Da li je to prikladan način korišćenja tog prostora?
"Naravno da nije. Ali čujte, mislim da su Vlada i srpsko društvo prešli dug put po pitanju odnosa prema Starom sajmištu i sad postoji široka podrška da se ono pretvori u ono što je i trebalo da bude prvobitno - memorijalni centar.
Da li ste razgovarali sa zvaničnicima o tome kako se prostor koristio?
Ne, za mene to nije pitanje, to su tehnička pitanja koja moraju da budu rešena i biće rešena. Zakon je dobar i kada bude usvojen, moraće da se implementira i to će rešiti probleme".
Staro Sajmište nije jedini lokalitet koji se koristi na nedoličan način, pa tako imamo i Topovske šupe, na kojima bi uskoro mogao da nikne šoping centar?
"Topovske šupe će biti deo memorijalnog centra i obećavam vam, ukoliko zakon bude usvojen i primenjen, tamo neće biti nikakvih šoping centara".
Ali kako gledate na najave koje su se mogle čuti u prošlosti?
"To je prošlost, to je bilo pre. Zakon još nije usvojen, ako ne bude usvojen, ništa se neće promeniti i tamo će zaista da nikne šoping centar... Mislim da je predsednik Vučić u potpunosti prepoznao značaj ovog projekta i obećao je da će novac biti izdvojen i sada je na njemu i Vladi da ispune obećanje".
Svake godine viđamo iste prizore kada je reč o Jasenovcu. Zagreb ne odustaje od pozdrava "Za dom spremni", a Jevreji i Srbi ne prisustvuju centralnoj, memorijalnoj ceremoniji koju organizuje hrvatska Vlada – da li će se to ikada promeniti?
"To zavisi od hrvatskog društva. Drugim rečima, u njemu postoji borba između većine, koja po mom mišljenju oseća nostalgiju prema ustaštvu, naspram značajne manjine, koja im se suprotstavlja i koja razume koliko je fašizam opasan i kakve zločine su ustaše činile. To je večni sukob u hrvatskom društvu i morate da se nadate da će ljudi, koji se protive ustaštvu, na kraju pobediti".
I da li ste razgovarali sa hrvatskim zvaničnicima o tome?
"Sa njima komuniciram putem medija i uvek se trudim da ih podsetim na to da je ustaštvo prisutno. Ali, zavisi kome se obraćate, da li su to ljudi koji mu se protive ili ljudi koje ne dotiče ili onima koji ga podržavaju. Imali ste ministra kulture Hasanbegovića koji je bio nostalgičan prema ustaštvu i koji, hvala Bogu više nije ministar. Sa druge strane, imate predsednicu koja pozira sa ustaškom zastavom u Kanadi sa hrvatskim emigrantima, koji veličaju Hrvate koji su pobegli u Argentinu iz Jugoslavije nakon Drugog svetskog rata, koja je bila prepuna ratnih zločinaca i masovnih ubica, poput Ante Pavlovića i Dinka Šakića. Tako da, ako Kolinda kaže da joj je omiljeni pevač Tompson, kakvu onda poruku šalje, da su njegov fašizam i ultranacionalizam u redu? Pod takvim okolnostima nije ni čudo što ljudi odlaze na Tompsonove koncerte.
Zašto i dalje pričamo i raspravljamo o događajima od pre 80 godina? Zašto države Balkana još uvek broje žrtve i dolaze do različitih brojeva, kako gledate na to?
Dok ne bude ustanovljena međunarodna komisija koju će činiti ugledni stručnjaci, koji će sprovesti istragu o žrtvama Jasenovca, nikada nećemo imati validan broj. Hrvati čine sve da ga umanje, a ovde nažalost, kao što sam objasnio, postoje ljudi koji pokušavaju da ga prenaduvaju. Tako da možete reći da je jedno odgovor na drugo, ali nijedno od ta dva ne služi svrsi. Ono što nam treba je tačan podatak, i dok njega ne bude, nastavićemo da se sporimo.
Vas posmatraju kao jednog od poslednjih ljudi koji, recimo to tako – love Naciste, koji su u potrazi za pravdom. Da li su preostali neki slučajevi?
Preostali su, a dva su razloga za to. Prvi je produžetak životnog veka, znate, ljudi žive znatno duže nego ranije i mnogi naci zločinci žive u Nemačkoj i Austriji u kojima je medicinska nega relativno dobra. Drugi razlog je drastična promena u nemačkom sistemu tužilaštva, koje je omogućilo da se procesuiraju lica samo na osnovu službe, na osnovu toga da li su služili u logorima smrti ili u mobilnim, ubilačkim jedinicama. Tako da već imamo tri uspešna slučaja u Nemačkoj, jedan se otvara u Hamburgu u oktobru, a otkrili smo i nekoliko lica koja su služila u Ajnzanc grupi, koja će nadam se uskoro biti privedena pravdi takođe i nastavićemo da tragamo za njima.
Kako gledate na trenutnu situaciju u jevrejskoj zajednici u Srbiji i proteste ispred Ministarstva pravde?
Dolazim u Srbiju godinama, znam rabina Asiela veoma dobro, divim se njegovom radu, on je ovde nacionalno blago. Bio je sposoban da ponovo izgradi zajednicu iz pepela Holokausta. Sve to je sada ugroženo zbog, možemo reći prevaranata, ljudi koji nemaju nikakve veze sa jevrejskom zajednicom i koje interesuju samo milioni dolara od restitucije, a koji nemaju prava da budu na pozicijama moći u jevrejskoj zajednici. Skrenuo sam pažnju predsedniku Vučiću na to i obećao je da će se sastati sa rabinom Asielom i Robertom Sabadošem, kako bi mu oni objasnili situaciju, koju daleko bolje od mene znaju, jer je znaju do detalja, i upoznati su sa tim zašto je sve ovo tragično. Bilo bi zaista tragično da ovi "uljezi" nastave da upravljaju jevrejskom zajednicom i da njoj se praktično rugaju. Beogradska zajednica je održala izbore u skladu sa Statutom zajednice, izabrali su novog predsednika, kom nije dozvoljeno da preuzme dužnost zbog toga što Ministarstvo pravde odbija da prizna te izbore. Ti izbori su održani legalno, pravilno i činjenica da nisu prihvaćeni, razlog je za veliku zabrinutost.
Izvor: N1/Mladen Savatović