102. rođendan jedne od najstarijih članica zajednice

Ružica Lihtner Krndić, jedna od najstarijih članica naše Zajednice u Srbiji, 23. februara 2022. godine proslavila je 102. rođendan. Rođena je 1920. godine u Osijeku, kako kaže u doba fijakera. Živela je u pet društvenih uređenja: kraljevini, komunizmu, socijalizmu, demokratiji, i „ovome sada“ kako definiše sadašnji trenutak naše stvarnosti. Rano je izgradila životne principe, etičke vrednosti, moralne stavove kojih se i danas postojano se drži.

Fašizam ante portas

Kratak, ali važan i dinamičan period u kojem je fokus stavljen na recepciju i percepciju fašizma u jugoslovenskom susedstvu, tema je kojom se u svojoj novoj knjizi bavi redovni profesor i šef Katedre za opštu savremenu istoriju na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

Predstavljen projekat “Jevreji iz Bačke i Mađarske u Borskim rudnicima”

U Narodnoj biblioteci u Boru predstavljen je projekat i vebsajt „Jevreji iz Bačke i Mađarske u Borskim rudnicima“. Ovaj naučno istraživački projekat sproveden je u cilju istorijskog istraživanja nacističkog radnog logora „Borski rudnik“ kroz koji je, na 33 lokacije u Boru i okolini, tokom Drugog svetskog rata, prošlo više od 30 hiljada zatočenika, među kojima je bilo 6.000 Jevreja iz Bačke i Mađarske. Putem veb sajta koji će uskoro biti dostupan javnosti, mapirane su lokacije radnih logora, digitalizovana istorijska građa, fotografije, prikupljena svedočanstva, kako bi arhivska građa bila trajno očuvana, sistematizovana i lakše dostupna.

U Somboru održano predavanje “Jevrejska kultura kao vitalan element identiteta lokalne zajednice”

U četvrtak, 4. novembra 2021. u 17 časova, u Spomen sobi Norme i Preparandije Pedagoškog fakulteta, održano je predavanje pod nazivom “Jevrejska kultura kao vitalan element identiteta lokalne zajednice”. Predavanje je predstavljalo prvu od planiranih aktivnosti u okviru projekta koji podržava TOLI Institut (The The Olga Lengyel Institute for Holocaust Studies and Human Rights) iz Njujorka. Na realizaciji projekta angažovane su prof. dr Mila Beljanski i doc. dr Snežana štrangarić. Predavanje se sastojalo iz dva dela, pri čemu je prvi deo bio posvećan osnovama jevrejske religije i istorije, dok je u drugom delu fokus bio na istoriji jevrejske zajednice u Somboru, kao i na izazovima u oblasti učenja i podučavanja o Holokaustu. Predavanju su prisustvovali zanteresovani studenti, asistenti i profesori Pedagoškog fakulteta.

Prihvaćena inicijativa za podizanje spomenika Jevrejima antifašistima iz Novog Sada

Savet za kulturu i informisanje Skupštine Novog Sada prihvatio je inicijativu Jevrejske opštine da u tom gradu bude podignuto spomen-obeležje novosadskim Jevrejima koji su bili aktivni učesnici Narodnooslobodilačke borbe i koji su poginuli u antifašističkoj borbi od 1941. do 1945. godine. ÄŒlanovi Saveta su na sednici razmatrali i inicijativu novosadske Kancelarije za inkluziju Roma za postavljanje biste “oca romske pismenosti” Trifuna Dimića u Novom Sadu.

Jovan Rajs o stradanju svoje porodice u Holokaustu

“Geca Kon je bio brat moje bake sa očeve strane, Blanke. Živeli smo u Petrovgradu, današnjem Zrenjaninu. Moj otac, Hugo Rajs, držao je “Đačku knjižaru” u glavnoj ulici. Moguće je da je to bila i neka filijala Gecine knjižare. Geca je jako voleo mog oca i majku. Sećam se da je pre rata dolazio nekim velikim kolima, pa bi vozač, kad stignu, išao iza njega ka našoj kući i nosio ogromnu kartonsku kutiju punu čokolada i bombona. ”

U Sinagogi u Subotici održan koncert povodom obnovljenih orgulja

Fondacija „Subotička Sinagoga” organizovala je u Sinagogi svečani koncert povodom predstavljanja obnovljenih orgulja pod nazivom „Od Baha do Cimera, na obnovljenim Vegenštajn orguljama”. Predsednik Skupštine grada Subotice i predsednik Upravnog odbora „Fondacije Sinagoga“, dr Balint Pastor (Dr. Pásztor Bálint) je, obraćajući se prisutnima uoči koncerta, rekao da je subotička Sinagoga možda najlepša sinagoga u Evropi i da ona krasi ovaj grad na divljenje kako Subotičana tako i svih onih koji posete Suboticu.

Izložba u Gradskom muzeju Sombor povodom Evropskog dana jevrejske kulture

Povodom Evropskog dana jevrejske kulture Gradski muzej u Somboru u saradnji sa Jevrejskom opštinom Sombor, upriličiće 7. septembra u 19 časova otvaranje izložbe pod nazivom TRAGOVI U 30 SLIKA. Od kratkog istorijata somborskih Jevreja, izložba vodi od običaja vezanih za životni i godišnji ciklus jevrejske kulture sve do jevrejskih porodica koji su svojim delovanjem u kulturi, ekonomskom jačanju grada ili delovanju u mnogobrojnim udruženjima ostavile trag u istoriji grada.

Prva knjiga o crnim Jevrejima

Knjiga Radivoja Davidovića „Falaši – odlazak u obećanu zemlju”, objavljena u izdanju „ÄŒigoja štampe”, zanimljiva je za čitaoce, pre svega jer im pruža priliku da upoznaju deo jevrejskog naroda za koji se nije znalo da postoji do sredine 19. veka. Kao dugogodišnji istraživač jevrejske populacije autor je došao do podataka da su Falaši crni Jevreji, njih pola miliona, živeli u velikom Etiopskom carstvu. Ko su oni, ni do danas nije sasvim rasvetljeno, mada istorija njihovog postojanja datira hiljadama godina.

Svakodnevni život i arhitektura Jevreja u Vršcu od 18. do 20. veka Groblje

Do 1798. vršački Jevreji su sahranjivali svoje pokojnike na jevrejskom groblju u Beloj Crkvi, ali je te godine banatska generalna komanda belocrkvanskom komitetu zabranila da se prenose pokojnici iz drugih mesta i da se sahranjuju u Beloj Crkvi, tako da su Jevreji zamolili vršački magistrat za jednu polovinu jutra zemlje što bliže varoši i na uzvišenom mestu, da im služi kao groblje i magistrat je odobrio ovu molbu.

U Jevrejskoj opštini u Novom Sadu prikazan dokumentarni film

U Jevrejskoj opštini u Novom Sadu prikazan je izraelsko-nemački dokumentarni film “Hitlerova deca”, reditelja Hanoha Zevija. Tema filma je na koji način se rođaci Hitlerovog uskog kruga nose sa teretom porodičnih veza i strahotama Holokausta.

U Jevrejskoj opštini u Novom Sadu prikazan je izraelsko-nemački dokumentarni film “Hitlerova deca”, reditelja Hanoha Zevija. Tema filma je na koji način se rođaci Hitlerovog uskog kruga nose sa teretom porodičnih veza i strahotama Holokausta.

Sećanje na Anu Frank

Ana Frank je u istoriji ostala poznata po svom dnevniku, koji je pisala za vreme skrivanja od nacista u Drugom svetskom ratu, ne sluteći da će njene beleške čitati milioni širom sveta kao svedočanstvo jedne devojčice o surovom vremenu progona, straha i smrti.

Naučni skup SANU “Zaštita, očuvanje i afirmacija srpskog kulturnog nasleđa na Kosovu i Metohiji”, i predstavljanje “Jevrejskog kulturnog nasleđa u Srbiji”

U organizaciji SRPSKE AKADEMIJE NAUKA I UMETNOSTI – akademijskog Odbora za srpsko pitanje, 1. i 2. juna 2021. održan je naučni skup pod nazivom Zaštita, očuvanje i afirmacija srpskog kulturnog nasleđa na Kosovu i Metohiji. Na svečanom otvaranju naučnog skupa, uvodne govore održali su gospođa Maja Gojković, ministarka kulture i informisanja Republike Srbije, predsednik SANU, akademik dr Vladimir Kostić, i dopisni član SANU, predsednik Odbora, dr Dragan Vojvodić.

Mali prozor u Moj svet

“Mali prozor u Moj svet” predstavlja psiho-socijalnu analizu dečijeg odrastanja u vremenu korone. Tom prilikom analizirani su likovni radovi, crteži i slike dece različitih uzrasta. Ovi radovi nastali su pre, tokom prvog i drugog talasa korone. Radovi predstavljaju i dečiju viziju budućnosti, života nakon korone.

Dokumentarni film o 130 godina Stanislava Vinavera

Film “130 godina Stanislava Vinavera” posvećen je poznatom srpskom piscu, prevodiocu, diplomati i novinaru jevrejskog porekla. Stanislav Vinaver je rođen u uglednoj jevrejskoj porodici 1891. godine u šapcu, a umro je 1955. godine u Niškoj Banji. Učestvovao je u balkanskim i Prvom svetskom ratu kao dobrovoljac. Sa vojskom je preko Albanije stigao na ostrvo Krf, gde je radio kao službenik državnog Presbiroa. Informativno-diplomatske poslove obavljao je u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Petrogradu. Nakon rata bio je zaposlen u Ministarstvu prosvete, a potom se posvetio novinarskoj karijeri. Pripadao je talasu modernističkih srpskih pisaca i bio je utemeljivač ekspresionističkog pokreta. Skoro čitav Drugi svetski rat proveo je u koncentracionom logoru u Nemačkoj. Poslednjih deset godina svog života posvetio se profesionalnoj književnoj karijeri. Na srpski jezik je prevodio dela sa engleskog, francuskog, poljskog, češkog, ruskog i nemačkog jezika.

Posle logora se nisam ubio i nisam poludeo…

Imam sedamdeset godina, posle logora se nisam ubio i nisam poludeo, niti sam se propio. Više puta sam se zaljubio i skoro svaki put se oženio. Klonio sam se ljudi kad su me spopadali košmari i pokušavao sam da pišem. Od pisanja sam živeo, pa sam pisao svašta. Ja sam svoje odradio – rezimirao je Dorđe Lebović, negde pred kraj, svestan da treba da se oprosti od burnog żivota.

Imam sedamdeset godina, posle logora se nisam ubio i nisam poludeo, niti sam se propio. Više puta sam se zaljubio i skoro svaki put se oženio. Klonio sam se ljudi kad su me spopadali košmari i pokušavao sam da pišem. Od pisanja sam živeo, pa sam pisao svašta. Ja sam svoje odradio – rezimirao je Dorđe Lebović, negde pred kraj, svestan da treba da se oprosti od burnog żivota.

Zlo je uvek isto, a rat je najveće

Kada su Đorđa Lebovića u Izraelu pitali zašto se sve to dešava u Jugoslaviji, odgovarao je: „ Kažite vi meni, a zašto leminzi, miroljubive, ljupke životinjice kada polude plivaju u duboka mora i dave se?”, priseća se njegova supruga Zlata. Najvažnija knjiga Đorđa Lebovića „Semper idem” (Laguna) prevedena je i na hebrejski jezik, u izdanju jerusalimske izdavačke kuće „Karmel”, uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije, a autorka prevoda je Dina Katan Ben Cion.

Poruke Tomasa Mana

Nekrunisani kralj američke vajmarske inteligencije bio je Tomas Man. On je živeo u prostranoj vili belih zidova u delu grada Pacifik Palisejds, koju je po njegovoj zamisli projektovao arhitekta (i imigrant) Dž. R. Dejvidson. Man je odlazio na projekciju Diznijevog filma „Bambi” Foks bioskop Vestvudu; voleo je kinesku hranu; na radiju je slušao emisije komičara Džeka Benija; potajno se divio zgodnim mladićima u vojničkim uniformama;nije mogao da se načudi rastućoj popularnosti Frenka Sinatre, koga je svom dnevniku nazvao „Bariton-Dečko”. Kao većina drugih emigranata, nije pokušao da piše romane samoj Americi. Završavao je pisanje svoje tetralogije ,Josif njegova braća”, koja je istinski mnogo zanimljivija nego što bi se na prvi pogled reklo na osnovu njenog obima. Biblijski Josif je opisan kao prepreden privlačan mladić koji svojom umešnošću spektakularno beži sopstvenoj sudbini, na kraju se pojavljuje u službi Faraona, kao sposobni birokrata posvećen društvenim reformama..

Šumarice: Izložba Jasenovac pravo na nezaborav

U spomen parku šumarice, u Muzeju 21. oktobar u Kragujevcu u subotu, 5. septembra biće otvorena najveća izložba o Jasenovcu u Srbiji posle Drugog svetskog rata pod nazivom „Jasenovac, pravo na nezaborav“. Veliki školski čas o Jasenovcu održaće se na platou i u muzeju Velikog časa u Kragujevcu. U okviru svečanog otvaranja izložbe predviđeni su i prateći događaji:

Intervju sa Saulom Drejerom: U nedelju na ZOOM-u

Pozivamo sve zainteresovane da putem ZOOM-a u nedelju 16.8.2020. od 19 časova po našem vremenu pogledaju intervju sa gospodinom Saulom Drejerom (95 god), osnivačem muzičke grupe Preživeli Holokausta. Ovaj intervju je organizovala Grupa meksičkih Jevreja koja je osnovala fondaciju Instrumenti nade i koja je otkupila klavir prof. Teodora Kovača. Na snimku će pored razgovora biti i muzike u izvođenju Drejerovog orkestra.

Šemeš na Kopaoniku (FOTO)

Jevrejska opština Subotica u periodu od 28. juna do 5. jula 2020. godine na Kopaoniku je organizivala “šemeš – dečiji jevrejski edukativni kamp”. Uz finansijsku podršku Holandskog humanitarnog fonda i participaciju roditelja, održan je program koji je obuhvatao jevrejsku edukaciju kao i aktivnosti u prirodi. Učestvovalo je jedanaestoro dece, uzrasta od 4 do 14 godina, u pratnji svojih roditelja iz Jevrejske opštine Subotica.

Haver vas poziva na virtuelnu konferenciju

Haver Srbija poziva sve zainteresovane na online konferenciju “Kako možemo prevazići traumu izazvanu događajima u Nezavisnoj državi Hrvatskoj tokom Drugog svetskog rata“, koja se organizuje na inicijativu gospodina Danija Novaka. Konferencija se sastoji iz dva dela, prvi deo će se održati 19. jula a drugi 26. jula, oba sa početkom u 17 časova. Konferencija sadrži tri celine: istorijski okvir, komemoraciju i pomirenje.

Izveštaj AEPJ o događajima povodom Evropskog dana jevrejske kulture 2019.

Obaveštavamo sve zainteresovane da je evropski koordinator tradicionalne manifestacije „EVROPSKI DAN JEVREJSKE KULTURE 2019“, AEPJ (Association Europeenne pour la preservation et la valorisation de la Culture et du Patrimoine Juifs), postavio elektronsko izdanje svoga informativnog glasila u kome je dat kompletan pregled dešavanja povodom ove manifestacije u zemljama Evrope, za 2019. godinu.

Čedomila Marinković: Kultura beogradskih Jevreja nestala je posle Drugog svetskog rata

ÄŒedomila Marinković, istoričarka umetnosti i autorka knjige „Jevreji u Beogradu“, koju je nedavno na engleskom i srpskom jeziku objavila izdavačka kuća Kreativni centar u Ediciji „Ovako se živelo“ u intervjuu za list Danas govorila je više o svojoj knjizi kao i o doprinosu Jevreja srpskoj kulturi i tradiciji. Intervju prenosimo u celosti.

Multimedijalna izložba o životu i stradanju pirotskih Jevreja “Dobre komšije”

Povodom 77. godišnjice stradanja i deportovanja pirotskih Jevreja, učenici Gimnazije Pirot pripremili su multimedijalnu izložbu „Dobre komšije“ u Galeriji „ÄŒedomir Krstić“ koja je namenjena pirotskoj javnosti, đacima osnovnih i srednjih škola. Izložba koja je deo istraživačkog projekta i programske nastave istorije o životu i stradanju pirotskih Jevreja održana je uz podršku Udruženja istoričara Pirota, Muzeja Ponišavlja, Galerije „ÄŒedomir Krstić“ i Jasne Ćirić, predsednice Jevrejske opštine Niš.

Važno obaveštenje JOB: Otkazuju se sve zakazane manifestacije

Jevrejska opština Beograd (Kralja Petra 71a) obaveštava sve članove da se do daljeg otkazuju sve zakazane manifestacije. Ova odluka je doneta zbog novonastale situacije oko korona virusa i preporuke državnog vrha da se izbegavaju sva zatvorena okupljanja. JOB obaveštava da se predavanje vladike Jovana Ćulibrka koje je zakazano za večeras neće održati kao ni Zlatno srce koje je zakazano za sutra.

Miša Blam dobija ulicu u centru Niša

Skupština grada Niša usvojila je predlog “Nišvil” džez festivala da jedna ulica u gradu ponese ime istaknutog umetnika kontrabasiste, kompozitora, pedagoga i publiciste Mihajla Miše Blama. Odluka je ozvaničena danas u “Službenom listu” grada Niša, a ime Miše Blama poneće nekadašnja Skopljanska ulica. U obrazloženju je navedeno da je Blam dao nemerljiv doprinos razvoju džeza u Srbiji, ali i u Nišu. Na “Nišvilu” je bio i učesnik, muzičar, kompozitor, voditelj tribina i programa, predavač na radionicama, a 2010. je dobio nagradu za životno delo koju dodeljuje festival.

Predstavnici Saveza na Svečanoj akademiji u Leskovcu

Grad Leskovac je jevrejskoj zajednici Srbije posebno prepoznatljiv i blizak zbog našeg sunarodnika, rođenog Leskovčanina dr Žaka Konfina. Ovaj lekar i pisac svojim je profesionalnim ali i spisateljskim radom ostavio nesumnjiv trag u leskovačkoj, srpskoj i jevrejskoj zaostavštini, posebno kao autor skoro dvadeset knjiga, pripovedaka, romana, humoreski i pozorišnih dela. I upravo zbog toga predstavnici Saveza jevrejskih opština Srbije i predsednik Robert Sabadoš, pozvani su na Svečanu akademiju povodom obeležavanja 140 godina bibliotekarstva i biblioteke u Leskovcu.

Poseta katakombama muzeja u Pančevu

„Zvao sam se Johan Fišer. Živeo sam u Pančevu. Imao sam ženu i dvoje dece. Tek što sam napunio 42 godine. Krenuo sam po hleb i mleko kad su me Nemci uhapsili zato što sam Jevrejin. Odveden sam u istražni zatvor Gestapoa, gde sam danima brutalno mučen. Nas 20 spavalo je na podu uske, memljive prostorije. Sutra me vode na vešanje. Odnesite mojoj porodici hleb i mleko, ako su živi. Tata se neće vratiti.“

Konferencija za štampu: Sačuvajmo Topovske šupe

Centar za primenjenu istoriju poziva sve zainteresovane na konferenciju za štampu koja se organizuje 28. oktobra 2019. u maloj sali Medija centra (Terazija br.3). Tema konferencije je predstavljanje inicijative za očuvanje nekadašnjeg logora Topovske šupe, koja se sprovodi u okviru projekta “Mapiranje Holokausta – očuvanje logora Topovske šupe”.

Otvoren Lektorat za hebrejski jezik (FOTO)

Svečanom ceremonijom na Filološkom fakultetu, 26.9. 2019. otvoren je Lektorat za hebrejski jezik, osnovan zahvaljujući protokolu o saradnji između Filološkog fakulteta i ONO Akademik koledža iz Izraela. Ceremoniju otvaranja je organizovala dr Ljiljana Nikšić, načelnik Odeljenja za migracionu politiku, dijasporu i socijalne sporazume u Ministarstvu spoljnih poslova a na istoj su govorili : Alona Fišer Kam, ambasadorka Izraela u Srbiji , dr Ljiljana Marković, dekanka Filološkog fakulteta, profesor Gideon Grajf, istoričar i istraživač Holokausta iz Izraela, Majkl Frojnd, osnivač i predsednik Udruženja izraelsko srpskog prijateljstva , i profesor Albašan Juval, dekan Pravnog fakulteta na ONO Akademik koledžu u Izraelu.

Kako je obeležen Evropski dan jevrejske kulture 2019. u Srbiji

Evropska međunarodna kulturna manifestacija Evropski dan jevrejske kulture (EDJK) i ove godine je obeležen u nažoj zemlji od strane pojedinih jevrejskih opština, ali i šire. Tema ovogodišnje manifestacije bila je Dvadesetogodišnjica od kada se ona organizuje i održava, a svi učesnici pozvani su da sami odaberu temu kojom će u ovoj jubilarnoj godini široj javnosti prezentovati raznovrsno jevrejsko kulturno, istorijsko, običajno i materijalno nasleđe.

Dani izraelskog filma od 19. do 22. septembra

U periodu od 19. do 22. septembra, u Dvorani Kulturnog centra Beograda (Kolarčeva 6), biće održan festival Dani Izraelskog filma. Ovogodišnji program festivala u organizaciji Ambasade Izraela i Kulturnog centra Beograda čini šest nagrađivanih, stilski i tematski različitih ostvarenja koja publici nude uvid u tendencije savremene izraelske kinematografije.

Evropski dani jevrejske kulture u Šapcu

U periodu od 1. do 6. septembra, u šapcu će se prvi put održati manifestacija Evropski dani jevrejske kulture. Za datum otvaranja odabran je 1. septembar, čime se ova manifestacija i njeni organizatori pridružuju centralnoj proslavi Evropskih dana jevrejske kulture koji se već dvadeset godina održavaju u prvoj nedelji septembra. Aktivnosti manifestacije odvijaće se u Muzeju šabačkih Jevreja, Narodnom muzeju šabac, šabačkom pozorištu i Biblioteci šabačkoj, pod pokroviteljstvom Grada šapca.

Poziv na Bet Debora konferenciju

Haver Srbija, u saradnji sa organizacijom Bet Debora iz Berlina, u periodu od 13 -15. septembra 2019. u Beogradu organizovaće devetu Bet Debora konferenciju. Ovim povodom, Haver poziva sve jevrejske opštine da se uključe i pošalju članice svojih ženskih sekcija da prisustvuju konferenciji i ukoliko postoji mogućnost pokriju deo njihovih troškova za učestvovanje na ovom međunarodnom susretu. Konferencija je na engleskom jeziku te je znanje engleskog neophodno. Sve učesnice se za konferenciju mogu registrovati preko linka u nastavku do 8. avgusta. https://www.bet-debora.net/conference-registration-13-15-september-2019-belgrade-serbia/. Na istom linku se mogu informisati za participaciju i smeštaj.

Nova knjiga Moja Jalija od Davida Dače Alkalaja

U listu „Politika“ 8.jula 2019. godine objavljen je afirmativni tekst o knjizi Davida Dače A. Alkalaja Moja Jalija koju su priredili Mirjana Belić Koročkin Davidović i Radivoje Davidović. Knjiga je posvećena životu jevrejske zajednice na Dorćolu između dva svetska rata i može se nabaviti u Savezu jevrejskih opština Srbije. štampanje knjige pomogla je Jevrejska kulturna i humanitarna fondacija Sabitaj Buki Finci.

Makabijada 2019

Jevrejska opština Zrenjanin obaveštava sve zainteresovane da su u toku intezivne pripreme za održavanje 18. tradicionalne Makabijade, sportsko rekreativnog okupljanja članova jevrejskih opština. Makabijada će se održati u nedelju 30.6.2019. godine. na salašu “Debeli lad” koji se nalazi na 700 m od Žabaljskog mosta sa Bačke strane na putu Zrenjanin – Novi Sad.

Novosti.